Benedikt XVI. bio je veliki teolog koji je duboko zaronio u vjersku glazbu. Spomenuo je kako ove pjesme utječu na naš način življenja katoličke vjere. Od mladosti je bio veliki zaljubljenik u glazbu. Klavir je učio svirati u djetinjstvu, zajedno sa svojim bratom Georgom Ratzingerom koji je svirao orgulje. A uživao je i u sjajnim glazbenim skladbama autora Mozarta, Beethovena i Brucknera. Poznat je po svojoj velikoj inteligenciji i mudrosti. Bavio se teologijom, kao i značajem vjerske glazbe danas. Zahvaljujući njemu, možemo pronaći knjige, govore i dokumente koji nam pomažu razumjeti važnost gregorijanskog pjevanja. “Glazbena umjetnost je pozvana, na jedinstven način, uliti nadu u ljudsko srce, tako obilježeno i ponekad ranjeno zemaljskim stanjem.“
Uplivi moderne glazbe u liturgiju unijeli su jedan drugačiji duh koji kao da zaboravlja kako ta glazba služi liturgiji. Čini se ponekad kako glazba postaje svrha sama sebi na liturgijskim slavljima, pa umjesto da bude poticaj na molitvu, postane samo pokretač ambijentalne ugode. Zaboravlja se kako je sveta misa zapravo događaj Kristova razapinjanja i smrti- nečeg nimalo ugodnog, kako su nam vrata u nebo otvorena po muci i kako obrise te muke svakodnevno možemo pronaći u svojim životima. Stoga i liturgijska glazba ne bi trebala biti “samo glazba” već prije svega molitva koja nas uvodi u dublji susret s Raspetim. Stječe se dojam kako se emotivni bijeg u glazbu može preobraziti u svojevrstan bijeg od vlastitih križeva, utješni nadomjestak stvarnosti.
Liturgijska glazba naprotiv ljepotom uvodi čovjeka u liturgiju muke dajući do znanja kako čovjek može i u svojim križevima pronaći put prema Bogu koji nimalo nije ugodan. Ona je u sebi molitva koja produbljuje odnos s Kristom. Njena estetika ne nalazi se u ritmovima i notama, već u nečem puno dubljem: u srcu onoga koji je pisao tu glazbu i proživljavao je u sebi kroz molitvi puls svoga bića.
Približavanje vjeri kroz glazbu
U svojoj knjizi Nova pjesma za Gospodina, koju je objavio dok je bio kardinal, Joseph Ratzinger je spomenuo kako je za čovjeka – trenutno uronjenog u popularnu glazbu – neophodan ponovni susret s vjerskom glazbom, novi dijalog koji spaja kulturu i Crkvu: „Želi li se Crkva novim radikalizmom suočiti sa zlima našega vremena, kultura (…) se mora otvoriti bolnoj terapiji, to jest unutarnjem pomirenju s vjerom, jer samo od nje može dobiti životni sok.“ Religiozna glazba mora biti prisutna u naše dane; ona nije stvar prošlosti, već živi vječni jezik koji pokazuje kako djelovati i štovati Krista. Važno je da smo kao katolici u zajedništvu sa svojim glazbenim korijenima.
Ovo zajedništvo ima presedan: Bibliju
Psaltir, glazbena knjiga sastavljena od psalama iz Biblije, sadrži elemente vjere koji su danas od velike pomoći u produbljivanju našeg odnosa s Bogom. Poznavanjem psalama susrećemo oba dijela priče: Stari i Novi zavjet. U Starom zavjetu psaltir je bio “most između zakona i proroka”. Nastaje zahvaljujući kultu toga vremena i njegovim produbljivanjem otkrivamo kako se čovjek otvara Bogu i štuje ga. Dakle, služi kao most prema Novom zavjetu, jer su se psalmi smatrali pjesmama kralja Davida, “pravog Davida”, koji je Krist. Rani kršćani molili su psalmima do te mjere da su ih pjevali kao himne. Benedikt XVI. lijepo spominje Krista kao “zborovođu koji nas uči novoj pjesmi“, u čemu mu se Crkva pridružuje odajući mu štovanje na prisan i primjeren način. „Tako je iz stiha psalma u savjest Crkve prešla dužnost traženja umjetničke visine glazbenog izraza u slavljenju Boga.“
Naš je poziv uzdizati Boga
Biblija nas uči da je glazbeni izričaj povezan s našom ljudskom reakcijom želje da uzviknemo ime Božje. Naš poziv je odgajati i evangelizirati njegovu riječ. “Glazba čisti zapriječeni put srca, središta našeg bića, gdje susrećemo biće Stvoritelja i Otkupitelja. Kada se to postigne, glazba je put koji vodi do Isusa, put na kojem Bog otkriva svoje spasenje.” Benedikt XVI. nas poziva da budemo dio ovog jedinstva s Kristom, da mu se približimo kroz intimnost glazbenih nota. Zanimati se za vjersku glazbu i gregorijanske napjeve znači živjeti katoličku vjeru i nastaviti širiti kulturu ljubavi kojoj nas uči Biblija.
Izvor: