TREĆA KORIZMENA VEČER SRIJEDOM
Treću korizmenu večer srijedom, drugi put, predvodio je prof. dr. don Marinko Vidović. Osvrćući se na Isusov govor o potrebi propovijedanja i življenja cjelovitog Božjeg zakona don Marinko je na početku propovijedi usporedio uputstvo za uporabu koje dobijemo pri kupnji bilo kojeg aparata s Božjim zapovijedima, Božjim zakonom is čući da kao što ispravno možemo rukova s aparatom samo ukoliko se držimo uputstva, isto tako ispravno ćemo živje ukoliko poštujemo Božja uputstva, Božje zapovijedi. O različi m pogledima na Božje zapovijedi ili kako ih don Marinko voli zva , uputstva spomenuo je nevjernike, Božje pro vnike koji su nam „nametnuli osjećaj krivnje, osjećaj manje vrijednos . Znaju reći ma što se vi tamo držite nekakvih zakona. Što se vi držite nekakve tradicije, gledate nekakvu prošlost. To je davno bilo. Prebacite se u današnje vrijeme. Budite ljudi 21 stoljeća. Budite slobodari, budite liberali, pus te tradiciju. Ajme ga takvima kaže Isus. Ne može se stavi po strani Božji zakon, ono na čemu funkcionira stvarnost. Ako si njega stavio po strani onda si stavio čitavu stvarnost. Onda se mi čudimo zašto je čovjek današnjice takav kakav je. Ako mi is nski živimo Božje upute, vjerujte, oni nam se dive: Neće nam to prizna , ali dive nam se.“ Ne samo o zakonu kao zapovijedima, nego o Božjem zakonu kao daru prof. Vidović je slikovito objasnio: „Kada nam djeca ide u škola, kada mu ne ide neki predmet onda za repe cije dajemo sto eura. Kada idemo na sud, nismo svi stručnjaci u pravu. Trebamo pla advokata koji će nam dava upute kako ćemo se ponaša . Pla ! Debelo pla š. Ovdje imamo upute Božje, upute koje su besplatne. I tu se bunimo. Pro v koga se bunimo? Pro v samih sebe. Umjesto da budemo ponosni što ih imamo mi se bunimo. Posvijes mo ovu činjenicu da smo mi stvorili i europsku mnoge druge civilizacije, mi kršćani.“ Nakon sv. mise uslijedilo je predavanje od temi: „Isus traži obraćenje“. Predavanje je započeo o značenju imena Isusa Krista te o povijesnim izvorima koji spominju Isusa Krista. Potom je razložio značenje riječi evanđelje i riječ da bi napravio usporedbu sinop čkih i Ivanova evanđelja. Ci rao je njemačkog bibličara Hansa Schurmanna koji je rekao: „Evanđelje u evanđelju je Isusova prispodoba o Dobrom Ocu“ da bi nastavio: „To je ta Radosna vijest sažeta na jednom mjestu. Što to Bog nama poručuje s tom Radosnom viješću? Poručuje nam to da Bog ne gleda na to jesi li grešan. On čeka, on ljubi i u toj svojoj ljubavi jedva čeka kad ćeš mu se vra . To je Radosna vijest koja čovjeka može pomaknu da nešto napravi. Ti možeš bi nevjeran, ali one tebi ne može, neće i ne želi. On je dobar Otac. I u tome je Isusova novost. Bog je strpljiv s nama. On čeka hoćeš li doći k sebi. Najteže je onom čovjeku kojega nitko ne očekuje.“ U daljnjem svom izlaganju prof. Vidović je protumačio još nekoliko parabola da bi sve na kraju prisje o u ovo korizmeno vrijeme, prije Uskrsa, potrebe pomirenja s Bogom koji nas čeka. Istaknuo je kako bi bilo potrebno svećenika u naše obitelji, našim bolesnima i nemoćnima, pa i za bolesničko pomazanje ako je potrebno. Završio je pozvavši okupljene da se sjete svoje prve sv. pričes , one rados i ushićenja, da se vrate onoj vjeri i odanos Bogu koje su proživljavali u to vrijeme. Zahvalivši don Marinku, don Ivan je za sljedeću srijedu najavio prof. mr. fra Miljenka Odrljina s temom „Zdravlje u bibliji.“
